Depresija, drama, očaj i histerija kao osjećaj

Ova tema govori o osjećaju depresije, drame, očaja i histerije u svakodnevnici. Ne odnosi se na kliničku sliku odnosno bolest, stvari još nisu otišle u tom smjeru, ali smo već dosta duboko u tim osjećajima. Tu se može reći da smo se simbolično odpojili od sebe, svoje energije. Dolazi do uplitanja ega, jer znamo da se trebamo mijenjati i pogledati u sebe, ali on ima jake otpore prema tome. Najčešće stvara svoje priče i odlazi ili u optuživanje drugih ili u osjećaj depresije, bezvoljnosti, očaja, drame… To stanje može buknuti iznenada ili ići postepeno kroz osjećaj da se gasimo, gubimo volju…ako to stanje ne bude priznato i iscijeljeno može otići u bolest, depresiju. Trebamo znati da svako stanje pa i ovo ima smisao. Ono nam daje priliku da uronimo što dublje u sebe, u ono što nas plaši jer smatramo da to ne bismo preživjeli. Osjećamo se kao da smo zapeli u labirintu. Međutim um ne vidi širu sliku, ne vidi labirint odozgo, stalno misli da treba nešto i vraća nas u to stanje, taj osjećaj. Nama treba dublji uron u sebe bez očekivanja. Osjećati i osvještavati kroz dan kada smo svoji i kada ispadamo.

Aktivan rad “Depresija, drama, očaj i histerija kao osjećaj” možete pronaći na ovom linku >>>